Blokada Državne izborne komisije (DIK), koja je vidljiva ovih dana usled nemogućnosti da se odluči o prigovorima Demokratske partije socijalista (DPS) na regularnost glasanja na dijelu birališta tokom izbora u Beranama ozbiljno ugrožava kalendar radnji za predstojeće predsjedničke izbore. Prethodno je DIK definisao kalendar i rokove, ali nemaju mogućnosti da odgovore već više od deset dana na prigovore DPS-a u vezi Berana, usled odsutnosti predsjednika komisije Budimira Šaranovića.
Analitičar Božidar Čolaković kaže za „Dan” da je funkcionisanje DIK-a predmet pažnje pogotovo pred ili tokom nekog od brojnih izbornih ciklusa.
– U međuvremenu se sugestije NVO i nezavisnih stručnjaka, kao i OEBS-a, usmjerene u pravcu profesionalizacije komisije, veće javnosti rada, a pogotovo nezavisnosti od političkih uticaja – riječju u pravcu konstituisanja DIK-a kao kredibilne institucije – deklarativno prihvataju a suštinski se malo radi na tome da budu primijenjene – kazao je Čolaković.
Po njegovom sudu, tako se i došlo u situaciju da zbog spriječenosti predsjednika rad DIK bude blokiran.
– Iako u Zakonu o izboru odbornika i poslanika u članu 30 piše da „predsjednika Državne izborne komisije u slučaju spriječenosti zamjenjuje član Državne izborne komisije u stalnom sastavu kojeg on odredi”. Kreativna tumačenja zakona, bez obzira na konkretne razloge, pobuđuju sumnju da se takvim pristupom želi obezbijediti direktna korist, u nekom smislu, partiji koja ima najveći uticaj na sve institucije pa tako i na DIK, ili bar odlaganje i povoljniji trenutak za eventualne odluke – ocijenio je Čolaković.
Naveo je da kad god se u prošlosti dogodilo takovano „kreativno tumačenje” propisa ili insistiranje na očiglednim proceduralnim nelogičnostima iza njega je stajala politička volja kao uzrok.
Sjednica DIK-a prekinuta je 13. februara nakon što je predsjedniku Budimiru Šaranoviću pozlilo. Poslije toga DIK nije donijela nikakvu odluku po pitanju prigovora koje je podnijela Demokratska partija socijalista.
Iz saveza „Zdravo Berane” naglasili su da je krajnje nedopustivo to što neko kroz opstrukciju rada Državne izborne komisije pokušava da promijeni izbornu volju građana Berana. Kako su naveli, građani su na izborima iskazali volju, stavljajući do znanja da ne žele da DPS upravlja gradom.
– Nakon toga, Opštinska izborna komisija je, u skladu sa propisima, odbacila kao potpuno neosnovane sve prigovore DPS-a. Zato je više nego poražavajuće to što određeni moćnici pokušavaju da kroz kupovinu vremena i blokadu rada Državne izborne komisije promijene volju birača na način što bi „izboksovali” da se izbori ponove na nekoliko biračkih mjesta. Mi im poručujemo da su njihovi pokušaji uzaludni i da nema te sile koja može da napravi bilo kakav obrt kada su lokalni izbori u Beranama u pitanju – tvrde iz koalicije „Zdravo Berane”.
Kazali su da je u susret održavanja predsjedničkih izbora ponašanje Državne izborne komisije krajnje skandalozno i da dovodi u pitanje funkcionisanje čitavog izbornog sistema.
– Građani očekuju da Državna izborna komisija u susret predsjedničkim izborima radi u svom punom kapacitetu poštujući zakone i Ustav Crne Gore. Međutim, sada je na sceni situacija koju ne poznaju civilizovana i demokratska društva. Pogubno je što cijelo vrijeme ćuti i Skupština Crne Gore, koja treba da ima kontrolnu funkciju i mogućnost da prekrati dalje kršenje zakona i dalju destabilizaciju čitavog društva. Zato se ovakva situacija mora što prije „prekratiti”, jer je i regularnost održavanja predsjedničkih izbora dovedena u pitanje – zaključili su iz koalicije „Zdravo Berane”.
M.V.–D.J.
Moguće osporiti ishod
Čolaković podsjeća da je DIK nakon poslednjih parlamentarnih izbora na čudan način donio odluku o proglašavanju rezultata izbora, onda je teško povjerovati da su najnoviji događaji puka slučajnost.
– Uz to, jedna od preporuka OEBS/ODIHR-a u izvještaju poslije izbora 2016. godine jeste obezbjeđivanje nepristrasnog odlučivanja u DIK. Bez obzira na stav šefa Delegacije EU u Crnoj Gori s kraja 2017. godine da je posao na usvajanju i primjeni preporuka OEBS-a, između ostalih i navedene, hitan i u slučaju da se one ne sprovedu do predsjedničkih izbora može se stvoriti tlo za osporavanje rezultata tih izbora, nije učinjeno ništa. A predsjednički izbori su vrlo blizu – upozorava Čolaković.
Ništa od predstavnika civilnog društva
Osim što je rad DIK-a blokiran, evidentna je i nezainteresovanost Univerziteta, civilnog i nevladinog sektora koji su ovlašćeni da predlože kandidata za člana Državne izborne komisije. Administrativni odbor već više od godinu raspisuje javne konkurse za imenovanje člana DIK-a koji će predstavljati civilno društvo, nevladin sektor i Univerzitet, ali ipak bez uspjeha, jer voljom DPS-a neki kandidati koji su se javili nijesu prošli.